Poljska se posljednjih mjeseci svrstala među zemlje Europske unije s najbržim rastom javnog duga. Prema najnovijim podacima Eurostata, samo su Finska i Bugarska u prvom tromjesečju 2026. zabilježile veći godišnji rast omjera javnog duga i BDP-a.
Istodobno, poljsko Ministarstvo financija objavilo je da je dug Državne riznice krajem svibnja premašio 2,13 bilijuna zlota, odnosno oko 492 milijarde eura. Preliminarne procjene za lipanj pokazuju daljnji rast na gotovo 2,19 bilijuna zlota, što je oko 505 milijardi eura.
To Poljsku ne čini jednom od najzaduženijih zemalja EU-a, ali je čini jednom od zemalja u kojima dug trenutačno raste najbrže.
Dug je iznad 60% BDP-a prema europskoj metodologiji
Prema Eurostatovoj metodologiji, poljski dug opće države dosegnuo je 61,6% BDP-a na kraju prvog tromjesečja 2026. To je rast od 4,5 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije.
Poljska je time prešla simbolični prag od 60% BDP-a, koji je važan u europskim fiskalnim pravilima. No treba naglasiti važnu razliku: poljski ustavni limit također iznosi 60%, ali se računa prema domaćoj metodologiji, koja ne obuhvaća sve iste stavke kao europska statistika.
Prema nacionalnom računu, Poljska je još ispod ustavnog praga. Zato ne treba tvrditi da je automatski aktivirana domaća ustavna kriza javnih financija. Ipak, politički signal je jasan: prostor za nastavak brzog zaduživanja se smanjuje.
Poljska je i dalje ispod prosjeka EU-a
Unatoč brzom rastu duga, Poljska još nije u skupini najzaduženijih europskih država. Njezin omjer duga i BDP-a od 61,6% znatno je niži od prosjeka EU-a, koji iznosi oko 82,9%.
Za usporedbu, Grčka ima dug veći od 143% BDP-a, Italija oko 139%, Francuska više od 117%, Belgija više od 109%, a Španjolska više od 101%.
To znači da Poljska ne ulazi u krizu zbog same razine duga. Problem je brzina kojom se dug povećava, veličina proračunskog deficita i pitanje koliko će dugo država moći financirati sve veće potrebe bez rasta troškova zaduživanja.
Državna riznica se zadužuje sve agresivnije
Podaci poljskog Ministarstva financija pokazuju koliko je rast duga ubrzan. Dug Državne riznice krajem svibnja 2026. dosegnuo je 2,135 bilijuna zlota. Samo u svibnju porastao je za 46,8 milijardi zlota, a od početka godine za 183,7 milijardi zlota.
Preliminarni lipanjski podaci sugeriraju još jedan snažan skok, veći od 53 milijarde zlota u jednom mjesecu.
Glavni razlog su velike potrebe državnog proračuna: financiranje visokog deficita, refinanciranje dospjelih obveznica i stvaranje likvidnosne rezerve na računima države. Drugim riječima, Poljska se ne zadužuje samo zato što troši više, nego i zato što želi unaprijed osigurati novac u slučaju pogoršanja tržišnih uvjeta.
Rekordna izdanja obveznica
Poljsko Ministarstvo financija u 2026. planira prikupiti oko 138,6 milijardi zlota neto novog financiranja, što je najviša razina u povijesti poljskih javnih financija.
To je važan podatak jer pokazuje da se ne radi o jednokratnom statističkom skoku, nego o velikom programu zaduživanja. Država mora financirati deficit, obnoviti stare dugove i istodobno održavati dovoljnu likvidnost.
Takav pristup može biti razuman ako tržišta ostanu stabilna, kamate pod kontrolom, a gospodarstvo nastavi rasti. No ako rast oslabi ili ulagači počnu tražiti veće prinose, trošak servisiranja duga mogao bi postati znatno veći problem.
Tko financira Poljsku?
Poljska se uglavnom financira na domaćem tržištu. Oko 80% duga Državne riznice nalazi se u domaćim rukama, dok se nešto manje od petine odnosi na vanjske obveze.
Najveći vjerovnici su domaće banke i domaći nebankarski sektor. Strani investitori također imaju značajan udio u poljskom dugu, ali struktura je i dalje manje ranjiva nego u zemljama koje se snažno oslanjaju na inozemno financiranje.
Važno je i to što je udio duga u stranim valutama ispod 20%, znatno ispod strateškog limita od 25%. To smanjuje rizik od valutnih šokova, jer slabljenje zlota ne pogađa cijeli dug jednakom snagom.
Zašto dug raste?
Poljska je posljednjih godina povećala javnu potrošnju zbog više razloga: obrane, socijalnih programa, ulaganja, rasta plaća u javnom sektoru, energetskih mjera i političkih obećanja.
Posebno važan faktor je obrana. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Poljska je postala jedna od europskih zemalja koje najagresivnije povećavaju vojnu potrošnju. To je strateški razumljivo, ali fiskalno skupo.
Poljska se nalazi na istočnom krilu NATO-a i izravno osjeća sigurnosni pritisak. Zato dio zaduživanja treba gledati i kroz prizmu obrambene politike, a ne samo kroz klasičnu proračunsku disciplinu.
Nije problem samo dug, nego deficit
Javni dug je posljedica, a deficit je uzrok. Ako država godinama troši znatno više nego što prikuplja, dug mora rasti.
Poljska za sada ima prednost relativno snažnog gospodarskog rasta. Ako gospodarstvo raste brzo, omjer duga i BDP-a lakše ostaje pod kontrolom. No ako se rast uspori, ista razina zaduživanja postaje opasnija.
Zato ekonomisti upozoravaju da Poljska mora paziti na trajni deficit. Jednokratno veće zaduživanje može se opravdati krizom, obranom ili investicijama. Ali trajno visok deficit postupno smanjuje manevarski prostor države.
Poljska nije Grčka, ali ni rizik nije zanemariv
U političkim raspravama često se dug odmah povezuje s kriznim scenarijima. U poljskom slučaju to bi bilo pretjerivanje. Poljska nije blizu razinama duga Grčke, Italije ili Francuske. Ima veliko domaće tržište, snažnu industrijsku bazu, vlastitu valutu i još uvijek relativno dobar prostor za upravljanje javnim financijama.
No brzina zaduživanja ne može se ignorirati. Ako se država navikne na rekordna izdanja obveznica, sve veći deficit i stalno predfinanciranje potreba, fiskalna politika može postati teže održiva.
Najveći rizik nije trenutni bankrot, nego postupno sužavanje prostora za buduće odluke. Što veći dio proračuna odlazi na kamate i refinanciranje, manje ostaje za obrazovanje, zdravstvo, infrastrukturu, obranu i socijalne mjere.
Što ovo znači za Europu?
Poljska je jedna od najvažnijih ekonomija istočne Europe i sve važniji sigurnosni stup EU-a i NATO-a. Njezina fiskalna stabilnost zato nije samo domaće pitanje.
Ako Poljska uspije zadržati rast, kontrolirati deficit i pametno upravljati dugom, sadašnje zaduživanje može ostati podnošljivo. Ako se rast uspori, kamate porastu ili politički pritisak dodatno poveća potrošnju, dug bi mogao postati mnogo veći teret.
Europa je već navikla gledati prema jugu kada se govori o javnom dugu. No poljski slučaj pokazuje da se fiskalni pritisci sada šire i prema istoku, čak i u zemljama koje još imaju relativno povoljnu početnu poziciju.
Poljska kupuje vrijeme
Poljska trenutačno ne izgleda kao zemlja na rubu dužničke krize. No izgleda kao zemlja koja se vrlo brzo zadužuje kako bi financirala veliki proračunski jaz, sigurnosne potrebe i političke prioritete.
To može funkcionirati dok gospodarstvo raste, tržišta vjeruju državi, a kamate ostaju prihvatljive. Ali što se dug brže povećava, to država ima manje prostora za pogreške.
Najvažnija poruka nije da je Poljska prezadužena kao najugroženije članice EU-a. Nije. Poruka je da se njezina fiskalna putanja pogoršava brže nego kod većine drugih zemalja Unije.
Poljska je još uvijek ispod europskog prosjeka duga, ali više nije zemlja u kojoj se rast zaduženosti može smatrati sporednim problemom. Ako se rekordni tempo nastavi, današnja prednost mogla bi se brzo istopiti.
