Albanija je prošle godine privukla svjetsku pozornost kada je predstavila Diellu, prvu “AI ministricu” na svijetu. Njezina zadaća, prema premijeru Ediju Rami, bila je osigurati da javni natječaji budu potpuno oslobođeni korupcije.
Poruka je bila snažna i politički vrlo privlačna: ako se ljudima ne može vjerovati, možda algoritmi mogu biti pošteniji. Diella je javnosti predstavljena kao virtualna figura bez osobnih interesa, bez ambicija, bez rodbinskih veza i bez mogućnosti da primi mito.
No sada se taj simbol albanske digitalne modernizacije našao u neugodnom kontekstu. Agencija koja je razvila Diellu, Nacionalna agencija za informacijsko društvo, poznata kao AKSHI, predmet je velike istrage zbog navodnog namještanja javnih natječaja.
Agencija iza Dielli pod istragom je zbog velikog korupcijskog slučaja
Prema albanskim antikorupcijskim tužiteljima, čelnici AKSHI-ja sumnjiče se da su pogodovali kriminalnoj skupini koja je imala privilegiran pristup ugovorima agencije. U sudskim dokumentima navodi se da su dužnosnici primali provizije i kršili pravila javne nabave.
Direktor i zamjenik direktora agencije optuženi su u dokumentima za kršenje pravila javnih natječaja i suradnju s kriminalnom organizacijom. Dvojica vlasnika IT kompanija također su obuhvaćena slučajem, a jedan od njih uhićen je u Francuskoj, gdje je, prema navodima iz teksta, posjedovao i dvorac.
Ukupno su vlasti naredile zapljenu imovine, uključujući nekretnine, vozila, bankovne račune i gotovinu, vrijedne više od 40 milijuna eura.
Važno je naglasiti da razvoj Dielli nije bio dio spornih natječaja. No činjenica da je sama agencija koja je stvorila AI alat za borbu protiv korupcije sada pod istragom za korupciju ozbiljno narušava povjerenje u cijeli projekt.
Tehnologija ne može biti čišća od sustava koji je koristi
Diellin slučaj pokazuje granicu političkog optimizma prema umjetnoj inteligenciji. AI može pomoći u obradi podataka, prepoznavanju obrazaca i upozoravanju na rizike. Ali ne može sam od sebe popraviti institucije, zamijeniti neovisno pravosuđe ni ukloniti mreže interesa koje upravljaju javnim novcem.
Stručnjaci upozoravaju da je umjetna inteligencija dobra samo onoliko koliko su dobri ljudi, podaci i institucije iza nje. Ako sustav hrani netko tko ima interes manipulirati podacima, tada AI ne uklanja problem, nego ga može učiniti neprozirnijim.
Upravo je to najveći rizik. Umjesto da smanji korupciju, loše nadzirani algoritamski sustav može stvoriti novi sloj netransparentnosti. Građani više ne znaju tko je donio odluku: službenik, ministar, programer, agencija ili sustav koji nitko izvana ne može provjeriti.
Javna nabava je najosjetljivije mjesto
Diellina najavljena uloga posebno je osjetljiva jer se odnosi na javne natječaje. To je područje u kojem se okreću milijarde, dodjeljuju poslovi i grade političko-poslovne mreže.
Ako AI sustav bude pratio državne kupnje, evaluirao ponude i upozoravao na korupcijske rizike, mora postojati potpuna transparentnost o tome kako radi. Tko mu daje podatke? Tko ga održava? Tko provjerava pogreške? Tko odgovara ako sustav krivo označi neku tvrtku ili propusti sumnjiv posao?
Albanska vlada tvrdi da će procesi biti provjerljivi i da će konačne odluke donositi ljudi. No dok detalji nisu jasni, kritičari imaju razloga tražiti oprez.
Digitalna država nije jednako dostupna svima
Diella je prvo predstavljena kao chatbot za e-Albania, državni internetski portal preko kojeg građani mogu pristupiti uslugama poput rodnih listova, mirovina i drugih dokumenata. Za dio građana digitalizacija je stvarno ubrzala kontakt s državom.
No tekst pokazuje i drugu stranu. Budući da je 95 posto državnih usluga sada isključivo online, neki građani ne mogu sami koristiti sustav. Zbog toga su se pojavili posrednici koji naplaćuju pomoć pri korištenju portala.
Za ljude koji nisu digitalno pismeni, nemaju opremu, internet ili fizičku mogućnost pristupa, “digitalna država” može postati novi oblik ovisnosti. Umjesto da plate mito službeniku, sada plaćaju privatnog posrednika da im izvuče dokument koji bi trebao biti besplatan.
To ne znači da je digitalizacija loša. Ali znači da digitalizacija bez uključivosti može staru nejednakost samo preseliti u novi oblik.
Slučaj otmice pokazuje koliko su ulozi visoki
Najdramatičniji dio istrage odnosi se na navodnu otmicu albanskog tehnološkog poduzetnika Geronda Meçea. Prema iskazu koji je dao tužiteljima, presreli su ga ljudi koji su se predstavljali kao pripadnici antikorupcijske službe, stavili mu kapuljaču na glavu i prijetili mu.
Tužitelji sumnjaju da je otmica bila povezana s kriminalnom skupinom koja je navodno profitirala od namještenih natječaja AKSHI-ja. Cilj je, prema istrazi, bio natjerati Meçea da povuče žalbe svoje tvrtke na više od deset javnih natječaja.
Ako se ti navodi potvrde, slučaj nadilazi klasičnu korupciju. Tada se ne radi samo o pogodovanju, nego o nasilnom pritisku na poslovnu konkurenciju i zarobljavanju javne nabave.
Diella je i pravno problematična
Projekt se suočio i s drugim problemom. Glumica Anila Bisha, čiji su lik i glas korišteni za Diellu, tužila je vladu tvrdeći da je dopustila uporabu svoje slike za virtualnu asistenticu, ali ne i za političku figuru u vladi.
Vlada to osporava, ali slučaj otvara važno pitanje: tko kontrolira digitalni identitet osobe kada se njezin glas i lice pretvore u politički alat?
Bisha kaže da je nakon toga doživjela uznemiravanje na ulici i internetu te strahuje kako bi se njezino lice i glas mogli koristiti u budućnosti. To je još jedan podsjetnik da AI nije samo tehnička inovacija, nego i pitanje prava, pristanka i osobnih podataka.
Albanija je pod pritiskom EU-a
Albanija želi napredovati prema članstvu u Europskoj uniji, a borba protiv korupcije jedan je od ključnih uvjeta. Upravo zato je Diella politički važna. Ona je trebala pokazati da Tirana koristi moderne alate kako bi ubrzala reforme i povećala povjerenje u javnu nabavu.
No Europska unija neće gledati samo tehnološke najave. Gledat će institucije, istrage, sudske postupke, transparentnost i stvarne rezultate.
Ako se AI koristi kao politička predstava, a ne kao dio ozbiljne institucionalne reforme, Bruxelles će teško biti impresioniran. U zemljama s visokim rizikom korupcije, tehnologija može pomoći samo ako postoji neovisna kontrola nad onima koji je koriste.
AI nije čarobni lijek protiv korupcije
Albanski slučaj važan je i za ostatak Europe jer se sve više vlada okreće umjetnoj inteligenciji u javnoj upravi. AI se može koristiti za bržu obradu dokumenata, otkrivanje nelogičnosti u javnim nabavama i učinkovitije usluge građanima.
Ali opasnost nastaje kada se tehnologija predstavi kao zamjena za vladavinu prava.
Korupcija nije samo problem nedostatka podataka. Ona je problem moći, kontrole, političkih veza, straha, nekažnjivosti i slabih institucija. Algoritam može prepoznati sumnjiv obrazac, ali ne može sam zaštititi zviždača, uhititi kriminalnu mrežu ili osigurati neovisno suđenje.
Diella zato nije dokaz da AI može pobijediti korupciju. Ona je upozorenje da se AI može koristiti kao lijepa fasada ako sustav ispod nje ostane isti.
Najveće pitanje je odgovornost
Na kraju, slučaj Diella svodi se na jedno pitanje: tko odgovara?
Ako AI pogriješi, tko snosi posljedice? Programeri, agencija, ministar, premijer, službenik koji je prihvatio preporuku ili sustav koji je ostao nevidljiv građanima? Ako algoritam nekoga nepravedno isključi iz natječaja, kako se to osporava? Ako propusti korupcijski rizik, tko je kriv?
Bez jasnog odgovora, umjetna inteligencija ne povećava povjerenje. Ona ga smanjuje.
Albanija je htjela svijetu pokazati državu budućnosti. Umjesto toga, Diella je postala ogledalo stare slabosti: korupciju ne pobjeđuje tehnologija sama po sebi, nego institucije koje su dovoljno snažne da kontroliraju i ljude i algoritme.
