Rusija je tijekom prvih devet mjeseci 2026. smanjila svoje zlatne rezerve za oko 62 tone. Samo u rujnu prodano je približno 6,2 tone, što predstavlja jedan od najvećih ruskih ciklusa smanjivanja zlatnih rezervi u posljednjim desetljećima.
Posljednji put Moskva je zlato sličnim intenzitetom prodavala tijekom financijske krize 1998., kada je u samo tri mjeseca iz rezervi nestalo 118 tona.
Današnja situacija ipak je drukčija. Rusija se suočava s visokim troškovima rata u Ukrajini, sankcijama i pritiskom na državni proračun. Zlato, koje je godinama služilo kao zaštita od zapadnog financijskog sustava, sada istodobno predstavlja likvidnu imovinu koju država može pretvoriti u sredstva potrebna gospodarstvu i proračunu.
Rusko zlato sve više odlazi prema Aziji
Posebno je zanimljiv smjer kojim zlato putuje.
Prema podacima iz Hong Konga, od siječnja do srpnja ondje je stiglo oko 100 tona ruskog zlata, gotovo tri puta više nego godinu ranije. To ne znači da je sva ta količina došla iz rezervi ruske središnje banke, ali jasno pokazuje pomicanje trgovine prema Aziji.
Sugovornik Euronewsa iz poljske Mennice Skarbowе tvrdi da je jedan od glavnih kupaca kineska središnja banka. To nije službeno potvrđeno za sve navedene transakcije, ali uklapa se u širu kinesku strategiju povećavanja zlatnih rezervi.
Kina je posljednjih mjeseci ubrzala kupnju, dok zlato postaje sve važniji dio politike smanjivanja ovisnosti o dolaru.
Poljska postaje jedan od najvećih kupaca
Potpuno drukčiju strategiju vodi Poljska.
Prema podacima World Gold Councila, Poljska je u prvoj polovici 2026. kupila oko 82 tone zlata i bila najveći prijavljeni kupac među središnjim bankama. Rezerve se približavaju cilju od 700 tona, što Poljsku svrstava među deset država s najvećim zalihama zlata.
Motiv nije samo očekivanje rasta cijene.
Zlato nema kreditni rizik druge države, nije izravno povezano s političkim odlukama Washingtona ili Bruxellesa i može služiti kao pričuva u slučaju valutnih, financijskih ili geopolitičkih poremećaja.
Kazahstan pokazuje da prodaja ne mora značiti nepovjerenje u zlato
Zlato planira prodavati i Kazahstan, iako je upravo ta država tijekom prvih osam mjeseci 2026. bila jedan od najvećih svjetskih kupaca.
Plan je smanjiti udio zlata u ukupnim rezervama s približno 78 na 75 posto. To više izgleda kao realizacija dobiti i ponovno balansiranje portfelja nego napuštanje zlata.
I tu se vidi ključna razlika u odnosu na Rusiju: dvije države mogu istodobno prodavati isti proizvod, ali iz potpuno različitih razloga.
Središnje banke još nisu izgubile interes
Unatoč prodaji Rusije i Kazahstana, globalni trend nije preokrenut. Središnje banke u kolovozu su zajedno prijavile neto kupnju od 39 tona, a od početka godine prijavljene kupnje iznosile su oko 170 tona.
Istodobno se cijena zlata nakon spektakularnog rasta prethodnih godina ohladila. Nakon rasta od 25,5 posto u 2024. i čak 67,4 posto u 2025., u prvih devet mjeseci 2026. pala je oko 4,4 posto.
Zato ruska prodaja sama po sebi nije signal da države odustaju od zlata. Naprotiv, aktualno preslagivanje pokazuje nešto drugo: zlato je ponovno postalo izrazito politička imovina. Države koje trebaju novac prodaju ga, dok one koje žele smanjiti valutnu i geopolitičku ovisnost koriste korekciju cijene kako bi ga kupovale još više.
