Poraz Aleksandra Vučića nije obična smjena vlasti. Četrnaest godina politički sustav Srbije bio je organiziran oko jednog čovjeka, bez obzira na to je li formalno bio premijer ili predsjednik. Zato rezultat parlamentarnih izbora od 25. listopada predstavlja prije svega poraz modela vlasti koji je počivao na snažnoj personalizaciji politike.
Vučić je dodatno povećao ulog kada je 27. rujna podnio ostavku na mjesto predsjednika kako bi se mogao vratiti na mjesto premijera ako njegova lista pobijedi. Umjesto povratka u Vladu dobio je izborni poraz.
Studentska lista osvojila je oko 52,7 posto glasova, a Vučićev blok oko 39,2 posto. Razlika je dovoljno velika da rezultat nije moguće objasniti samo mobilizacijom tradicionalne opozicije. Dio birača koji godinama nije vjerovao postojećim oporbenim strankama očito je prihvatio potpuno novi politički put.
Tko su zapravo “studenti”
Najvažnije je razumjeti da Studentska lista nije klasična stranka i nema novog Vučića na svom čelu.
Prvi na izbornoj listi bio je Ilija Srdanović, kardiolog i profesor Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. Među istaknutijim imenima su i Dejan Šoškić, bivši guverner Narodne banke Srbije, te sveučilišni profesor Radomir Šajčić, koji je nakon pobjede javno govorio u ime pokreta. Na širokoj listi nalaze se profesori, liječnici, umjetnici, sportaši, poljoprivrednici i drugi ljudi koji uglavnom nisu pripadali profesionalnoj političkoj klasi.
Upravo je to bila njihova prednost na izborima, ali sada može postati problem. Pokret je namjerno izbjegavao jednog dominantnog vođu kako ne bi ponovno proizveo sustav koncentriran oko jedne osobe. Međutim, država mora imati premijera, ministre i jasnu hijerarhiju odgovornosti.
Prvi posao neće biti Kosovo ili Rusija, nego sama država
Studentski pokret nastao je nakon pogibije 16 ljudi u rušenju nadstrešnice novosadskog kolodvora 2024. godine. Iz zahtjeva za utvrđivanjem odgovornosti razvio se širi bunt protiv korupcije, političkog utjecaja na institucije i načina upravljanja državom.
Zato će nova vlast biti procjenjivana prije svega prema tome može li depolitizirati institucije, ojačati pravosuđe i otvoriti istrage tamo gdje godinama nisu davale rezultate.
To je osjetljiv proces jer SNS nije nestao. Dobio je gotovo 40 posto glasova i ostaje golema politička organizacija s razvijenom lokalnom strukturom. Vučić je već najavio nastavak političke borbe iz opozicije.
Srbiju odmah čekaju još jedni važni izbori
Politička tranzicija nije završena parlamentarnim izborima. Ana Brnabić sada je vršiteljica dužnosti predsjednice, a nakon Vučićeve ostavke predsjednički izbori moraju biti održani do kraja prosinca.
Studentski pokret zato vrlo brzo mora riješiti pitanje koje je tijekom kampanje mogao izbjegavati: tko je njegovo političko lice.
Nakon toga dolaze još teža pitanja — Europska unija, Kosovo, odnosi s Rusijom i Kinom, energetska ovisnost i gospodarstvo.
Vučićev poraz pokazao je da se prosvjedna energija može pretvoriti u izbornu većinu. No Srbija sada ulazi u drugi, mnogo zahtjevniji eksperiment: može li pokret koji je izgrađen upravo na odbijanju vođe stvoriti stabilnu vlast bez stvaranja novog sustava koncentriranog oko jednog čovjeka.
