Cijene nekretnina u Europskoj uniji ponovno su snažno porasle krajem 2025., ali među državama koje se najviše ističu nalazi se i Hrvatska. Dok prosjek EU pokazuje umjeren rast, hrvatsko tržište nekretnina ubraja se među najdinamičnija – ali i najproblematičnija za kupce.
Hrvatska u samom vrhu rasta
U posljednjem tromjesečju 2025. cijene stanova u EU porasle su u prosjeku za 5,5% na godišnjoj razini.
Međutim, Hrvatska je daleko iznad tog prosjeka. Prema podacima Eurostata, cijene su porasle čak 16,1%, što je svrstava među zemlje s najbržim rastom u Europi, odmah iza Mađarske i Portugala.
Osim toga, Hrvatska se zajedno sa Španjolskom i Portugalom izdvaja kao jedna od turistički atraktivnih zemalja gdje je rast cijena posebno izražen.
Zašto cijene toliko rastu?
Stručnjaci rast cijena povezuju s nekoliko ključnih faktora. Stabilizacija kamatnih stopa nakon razdoblja rasta ponovno je potaknula potražnju jer su se kupci vratili na tržište nakon razdoblja nesigurnosti.
U slučaju Hrvatske, dodatni pritisak dolazi iz turizma i ulaganja u nekretnine. Obalna područja i veliki gradovi postaju sve privlačniji stranim kupcima i investitorima, što dodatno podiže cijene i smanjuje dostupnost stanova za lokalno stanovništvo.
Europa: velike razlike među državama
Iako cijene rastu u većini EU-a, razlike među državama su velike. Mađarska bilježi najveći rast od 21,2%, dok Portugal prati s gotovo 19%.
S druge strane, najveće europske ekonomije bilježe znatno skromniji rast. Njemačka je na oko 3%, Italija nešto iznad 4%, a Francuska tek oko 1%, što pokazuje koliko je rast koncentriran u određenim dijelovima Europe.
Što to znači za Hrvatsku?
Za Hrvatsku ovakav trend ima dvostruki učinak. S jedne strane, rast cijena povećava vrijednost imovine i privlači investicije. S druge strane, stanovanje postaje sve manje dostupno, osobito mladima i obiteljima koje ovise o kreditima.
U širem kontekstu, rast cijena nekretnina dio je dugoročnog europskog trenda – od 2015. do 2025. cijene su u EU porasle gotovo 65%.
Tržište koje se brzo mijenja
Hrvatska se tako sve više pozicionira kao tržište visokog rasta, ali i visokog rizika za pristupačnost stanovanja. Ako se trend nastavi, razlika između plaća i cijena nekretnina mogla bi se dodatno produbiti.
Drugim riječima, iako Hrvatska formalno prati europski uzlazni trend, u stvarnosti je među zemljama gdje se stambena kriza najbrže produbljuje.
