Ilustracija
Najnovije izvješće BBC-a o američkoj trgovini ljudskim ostacima za ne-transplantacijske svrhe (nastava anatomije, znanstvena istraživanja, industrijska testiranja) ponovno je otvorilo raspravu: U Sjedinjenim Američkim Državama taj je segment u velikoj mjeri legalan, ali slabo reguliran, što je dovelo do brojnih zlouporaba – od krivotvorenja pristanka do kriminalnih mreža, koje su završavale optužnicama i višegodišnjim zatvorskim kaznama.
Za hrvatske čitatelje posebno je važna razlika: Dok Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) strogo regulira tkiva i stanice namijenjene transplantaciji, kada je riječ o ostacima tijela za obrazovne i znanstvene svrhe, pravni okvir gotovo i ne postoji. Time se otvara širok prostor zlouporabe koji se, prema sadašnjim zakonima, tek djelomično može sankcionirati.
Siva zona: Transplantacija nasuprot „ne-transplantacijskoj“ upotrebi
Za presađivanje ljudskog tkiva u SAD-u vrijede stroge federalne regulative (tzv. HCT/P propisi – 21 CFR 1270 i 1271): Obvezna je provjera darivatelja, sljedivost, mikrobiološka sigurnost te nadzor FDA-e. Međutim, kad se radi o upotrebi ljudskih ostataka u obrazovne ili istraživačke svrhe, ne postoji obvezni sustav licenciranja na nacionalnoj razini. Nadzor je prepušten pojedinačnim saveznim državama, a standardi su često dobrovoljni, što znači da se ustanove mogu samostalno odlučiti hoće li ih primjenjivati.
Posljedica je velika pravna neujednačenost: pravila i nadzor variraju ovisno o državi, inspekcije su rijetke, a brojni slučajevi zlouporabe izlaze na vidjelo tek zahvaljujući upornim novinarskim istragama ili kaznenim postupcima.
Zloupotrebe kroz praksu: Od “body brokera” do zatvorskih kazni
Najpoznatiji slučaj je afera Sunset Mesa iz savezne države Colorado. Vlasnice pogrebnog poduzeća godinama su, bez znanja obitelji, raspolagale tijelima pokojnika i prodavale njihove dijelove tzv. „body-brokerima“ — posrednicima koji ostatke distribuiraju školama, laboratorijima i industrijskim subjektima.
Nakon federalne istrage, Megan Hess osuđena je 2023. na 20 godina zatvora, a njezina majka Shirley Koch na 15 godina. Tijekom 2025. kazne su potvrđene unatoč žalbama.
Slični skandali dogodili su se i u drugim saveznim državama, uključujući poznati slučaj Harvardske patologije, u kojem su zaposlenici prodavali dijelove tijela koje su prikupili s patološkog odjela prestižnog sveučilišta.
Zašto je to još uvijek moguće?
- Regulatorni jaz: FDA nadzire samo donacije i postupanje s tkivima za transplantaciju, dok su svi drugi oblici korištenja – poput anatomskih kolekcija – izvan njezine nadležnosti.
- Rascjepkani propisi: Samo manji broj saveznih država ima jasno definirana pravila o upravljanju ljudskim ostacima za ne-transplantacijske svrhe.
- Dobrovoljni standardi: Ustanove mogu raditi po standardima organizacija poput AATB (American Association of Tissue Banks), ali nema zakonske obveze da ih se pridržavaju.
- Tržišna potražnja: Obrazovne ustanove, znanstveni centri i industrija imaju stalnu potrebu za ljudskim tkivom, što stvara prostor za profit – često bez dostatne kontrole.
Novi pokušaji regulacije
- Pritisak Kongresa: Nakon niza skandala, američki zakonodavci više su puta predlagali zakon koji bi uspostavio federalni nadzor nad „body brokerima“, uključujući licenciranje, inspekcije i pravila o sljedivosti.
- FDA nadogradnje: Početkom 2025. objavljen je niz ažuriranih smjernica o sigurnosti tkiva za transplantaciju, no to još uvijek ne uključuje ne-transplantacijski sektor.
- Coloradski zakon: Nakon afere Sunset Mesa, Colorado je uveo obveznu licencu i inspekcije za sve pogrebne ustanove koje žele posredovati u donacijama tijela.
Etika, pristanak i poštovanje prema donatorima
Tri ključne točke razgraničuju legalnu i etički prihvatljivu praksu od kriminalne:
- Jasan, informirani pristanak obitelji i darivatelja, s preciznim opisom u koje se svrhe ostaci mogu koristiti.
- Transparentnost i sljedivost: mogućnost da se u svakom trenutku zna gdje se nalazi i kako se koristi određeni dio tijela.
- Poštovanje prema posmrtnim ostacima: pravilno skladištenje, prijevoz i konačno zbrinjavanje moraju se provoditi dostojanstveno.
Relevancija za Hrvatsku i Europu
Iako se hrvatski i europski sustavi temelje na strožim regulacijama i etičkim odborima, europske institucije povremeno uvoze uzorke i dijelove tijela iz SAD-a, osobito za edukaciju i znanstvena istraživanja. Upravo zbog američke „sive zone”, nužno je provoditi dodatne provjere o podrijetlu i pravnom statusu tih uzoraka.
U interesu javnosti, medicinske etike i zaštite ugleda znanstvenih ustanova, svaka hrvatska institucija trebala bi zahtijevati potpuni uvid u lanac opskrbe i dokumentaciju prije narudžbe ili uporabe ljudskih ostataka iz inozemstva.
