Vojna parada
Ruski predsjednik Vladimir Putin i sjevernokorejski vođa Kim Jong Un stajali su uz kineskog predsjednika Xi Jinpinga tijekom najveće vojne parade u povijesti Kine. Paradom na Trgu Tiananmen u Pekingu obilježena je 80-ta godišnjica kapitulacije Japana u Drugom svjetskom ratu, a zapadni čelnici u velikoj su mjeri izbjegli događanje. Xi je u svom govoru naglasio da čovječanstvo mora izabrati između mira i rata, dijaloga i konfrontacije, te win-win ili mi-protiv-njih paradigme. Paradom su prodefilirali hipersonični projektili, podvodni dronovi i naoružani roboti – sve u cilju pokazivanja vojne moći i diplomatske težine utjecaja.
Povećanje diplomatske vidljivosti
Uz Kima i Putina, na ceremoniji je sudjelovalo više od 25 stranih čelnika, uključujući lidere iz Armenije, Kambodže, Irana, Indonezije, Pakistana i drugih država u raznim regijama svijeta.
Retorika novog globalnog poretka
Xi je istaknuo važnost „građanske strane povijesti”, pozivajući na suprotstavljanje hegemonizmu i politikama moći. Paradom i svojim govorom poslao je signal da Kina zauzima središnju poziciju u novom globalnom poretku, dok se istovremeno distancira od nestabilnih američkih politika.
Snažna simbolika savezništava
Parada je služila i kao pozornica za daljnje učvršćivanje savezničkih odnosa: Putin je Kimu izrazio zahvalnost za hrabre borbe sjevernokorejskih snaga u Ukrajini, a Kim je obećao „učiniti sve što može” za Rusiju – očito simbolički i propagandni znak bliskih odnosa.
Geopolitički kontekst i unutarnja konsolidacija
Događaj dolazi u vrijeme napetih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama. Xi je iskoristio priliku i za unutarnje jačanje kontrole nad vojskom i poticanje nacionalističkog osjećaja, naročito oko pitanja Tajvana i kineske revitalizacije.
