Eurobarometar (travanj 2025.) pokazuje duboku podjelu među građanima Europske unije kada se na stolu nađu porezi i kvaliteta javnih usluga. Četiri od deset ispitanika (39 %) smatraju da su porezi previsoki i podržali bi njihovo smanjenje čak i pod cijenu „manje” države – slabijih ili manjeg opsega usluga poput zdravstva, školstva i infrastrukture. S druge strane, nešto više od četvrtine (27 %) spremno je plaćati veće poreze kako bi dobili bolje i opsežnije javne usluge; oko četvrtine (26 %) želi zadržati sadašnje razine i poreza i usluga.
Sjever vs. istok: linija razdvajanja
Podrška rezanju poreza koncentrirana je u nizu srednjo- i istočnoeuropskih zemalja, što se često preklapa s niskom razinom povjerenja u institucije. Slovačka (59 %), Hrvatska (57 %), Estonija (53 %) i Slovenija (50 %) prednjače po udjelu građana koji bi radije smanjili porezno opterećenje čak i ako to znači rezove u javnim uslugama. Visok udio bilježe i Grčka i Rumunjska (48 %), Poljska (47 %) te Belgija, Latvija i Mađarska (45 %).
Suprotan obrazac nalazimo na sjeveru: Finska (22 %), Švedska (24 %) i Danska (26 %) imaju najnižu sklonost rezanju poreza nauštrb usluga. Velike zapadnoeuropske ekonomije smještene su blizu prosjeka EU-a: Njemačka 40 %, Nizozemska 39 % i Francuska 37 %. Ovi rezultati prate i šire nalaze o povjerenju – ondje gdje su povjerenje u institucije i zadovoljstvo javnim uslugama viši, veća je spremnost građana prihvatiti porezno opterećenje.
Tko je spreman platiti više za bolje usluge?
Iako tek 27 % građana EU-a podržava „više poreza za bolje usluge”, postoje jasni džepovi snažne potpore takvoj politici. Predvode Španjolska i Švedska (po 42 %) te Finska (40 %), odmah iza su Bugarska (39 %) i Grčka (37 %). Italija i Portugal (po 31 %) su iznad prosjeka, što potvrđuje da je u južnoj Europi želja za jačanjem javnog sektora i dalje izražena. Na dnu su Luksemburg (16 %), te Latvija, Slovačka i Belgija (17 %), dok Njemačka i Austrija bilježe 20 %, a Francuska 23 %.
„Status quo” kao izbor stabilnosti
Oko četvrtine Europljana (26 %) želi da i porezi i usluge ostanu kakvi jesu. Tu opciju najviše podržavaju Luksemburg (47 %), Malta (46 %) i Danska (43 %), a iznad prosjeka su i Austrija (37 %), Finska (34 %), Francuska (32 %) i Njemačka (31 %). Nasuprot tome, u južnoj Europi (Grčka 11 %, Hrvatska 13 %, Italija 18 %, Španjolska 21 %, Portugal 25 %) status quo ima osjetno manju privlačnost – bira se promjena, na ovaj ili onaj način.
Što stoji iza preferencija?
Istraživači ističu dvije konstante: povjerenje i percipirana kvaliteta usluga. Tamo gdje građani vjeruju da se javni novac troši učinkovito i da je razina usluga visoka, veća je spremnost financirati taj sustav. Obrnuto, nepovjerenje u institucije i loše iskustvo s javnim uslugama guraju birače prema zahtjevu za nižim porezima. Ideološki čimbenici također igraju ulogu: lijevo samopozicioniranje i viša razina obrazovanja koreliraju s većom potporom oporezivanju radi boljih usluga
Političke implikacije
Za vlade koje se suočavaju s rastućim troškovima zdravstva, starenjem stanovništva i pritiskom na javne proračune, ovi podaci znače tanku hodnu liniju. U nizu zemalja Istoka i Juga, poruka birača glasi: „prvo učinkovitost, onda porezi”. U sjevernim i pojedinim zapadnim državama, spremnost na financiranje „veće države” postoji – ali je uvjetovana održanjem visoke kvalitete i povjerenja. Sve to upućuje na to da će pitanje balansa između poreznog opterećenja i opsega usluga biti jedna od ključnih rasprava u europskoj politici 2025.–2026.
