Europski čelnici razgovarali su o postavljanju „zida dronova” iznad Danske – konceptu sustava za obranu od bespilotnih letjelica – samo nekoliko dana nakon što su ruski dronovi prekršili danski zračni prostor. Na samitu u Bruxellesu raspravljalo se o jačanju protudronskih mjera, koordinaciji među članicama EU te ulozi NATO-a u zaštiti zračnog prostora Europske Unije.
Danska je javno objavila da su ruski dronovi prodrli u njezin zračni prostor kod Grenlanda i Arktičkih voda, izazvavši i ispaljivanje upozoravajućih hitaca u zrak. Incident je intenzivirao zabrinutost zbog ranjivosti europskih država na napade bespilotnim letjelicama.
„Zid dronova” podrazumijeva mrežu protudronskih tehnologija – radar, elektronički ometači, laserski sustavi i presretači – koja bi se integrirala u nacionalne i internacionalne obrambene mreže. Ideja je stvoriti „nevidljivu barijeru” iznad kritičnih područja, posebno u sjevernim i istočnim državama EU-a.
Na raspravi su sudjelovali premijeri država članica, ministri obrane i dužnosnici Komisije. Pitanje je postalo hitno jer članice EU-a nemaju jedinstven sustav za zaštitu od dronova – mnoge zemlje oslanjaju se na vlastite sustave protuzračne obrane, koji nisu dizajnirani za masovne napade bespilotnim letjelicama.
Danska je naglasila da sama ne može zaštititi svoj arktički zračni prostor, posebno pred prijetnjama nad Grenlandom. Stoga traži podršku saveznika – teži se zajedničkoj obrani. Također je predložila da se NATO-ove zračne snage uključe u protudronske patrole u Baltiku i Arktiku.
Međutim, projekt je skup, složen i politički osjetljiv: države se razlikuju u spremnosti izdvajanja u protudronske sustave, a dio članica EU-a brine da takva mreža može potaknuti eskalaciju sukoba s Rusijom. Ostaje otvoreno pitanje ravnoteže između sigurnosnih obveza i potencijalne provokacije prema Moskvi.
Ako se plan realizira, mogao bi postati simbol nove faze europske obrambene suradnje – od fragmentiranih nacionalnih sustava prema integriranoj mreži zaštite zračnog prostora.
