AI ilustracija
Ulaganja u umjetnu inteligenciju dosežu razmjere bez presedana. OpenAI, Microsoft i Meta troše desetke, pa i stotine milijardi dolara na podatkovne centre, čipove i energetsku infrastrukturu. No dok troškovi eksplodiraju, prihodi rastu znatno sporije, a među analitičarima raste zabrinutost da se stvara AI balon.
Prema analizama, kapitalni izdaci u AI sektoru rastu brže nego u bilo kojem drugom tehnološkom području u posljednja dva desetljeća. Microsoft planira uložiti oko 80 milijardi dolara u 2025. godini, dok Meta predviđa trošak od 66 do 72 milijarde dolara. OpenAI i drugi proizvođači velikih jezičnih modela ovise upravo o toj infrastrukturi, čime dodatno potiču potražnju i rast cijena čipova, energije i serverske opreme.
Ubrzanje ulaganja i rast rizika
Stručnjaci upozoravaju na jaz između ulaganja i zarade: prihodi od AI usluga rastu znatno sporije od ulaganja u infrastrukturu. Dio ulaganja financira se kroz kružne investicije, u kojima proizvođači čipova ulažu u svoje glavne kupce, što podsjeća na rane faze dot-com razdoblja.
Na tržištu postoji i problem koncentracije – većinu računalnih resursa kontrolira nekoliko najvećih kompanija. Potencijalni pad povjerenja u samo jednu od njih mogao bi pokrenuti domino efekt i uzdrmati cijeli sektor.
Argumenti za optimizam
Zagovornici AI-revolucije tvrde da se današnja ulaganja razlikuju od prijašnjih tehnoloških mjehura jer stvaraju opipljivu infrastrukturu – podatkovne centre i čipove koji će dugoročno ostati u upotrebi. Ako umjetna inteligencija doista poveća produktivnost i donese stabilne prihode, ulaganja će se isplatiti.
Ipak, tržište ostaje oprezno. Institucionalni ulagači i središnje banke upozoravaju da bi nagla promjena raspoloženja mogla izazvati korekciju cijena dionica. Dok tehnološki sektor još uživa u valu entuzijazma, pitanje koje visi u zraku sve je glasnije: je li ovo tehnološka revolucija ili novi balon koji čeka da pukne?
