Dalekovodi
Hrvatska je 2024. snažno povećala uvoz električne energije i time potvrdila trend veće ovisnosti o regionalnom tržištu. Prema novim europskim podacima, naš je neto uvoz porastao s oko 10 posto u 2023. na čak 26 posto u 2024. godini. Takav skok svrstava Hrvatsku među zemlje koje su najviše pojačale uvoz u protekloj godini.
Hrvatska i regija
Hrvatska elektroenergetska bilanca sve se više oslanja na prekogranične tokove. Dok je domaća proizvodnja u povoljnim hidrološkim godinama često dostatna, u sušnijim sezonama i uz veće oscilacije vjetra i sunca, uvoz preuzima ključnu ulogu. Povezanost s tržištima Slovenije, Mađarske i Italije tako postaje presudna za stabilnost sustava i cijenu električne energije na domaćem tržištu.
Stručnjaci upozoravaju da zemlje koje se više oslanjaju na obnovljive izvore, osobito vjetar i sunce, često moraju balansirati opskrbu putem uvoza. Hrvatska, s rastućim udjelom takvih izvora, izravno osjeća te sezonske i vremenske promjene.
Europa u brojkama
Prema podacima za 2024., 13 europskih zemalja bile su neto izvoznice, a 21 zemlja neto uvoznica. Europska unija u cjelini zadržala je gotovo uravnotežen odnos izvoza i uvoza, s blagim neto izvozom od svega 0,5 posto.
Zemlje s velikim udjelom hidro i nuklearne energije, poput Švedske, Francuske i Slovenije, ostvarile su značajan višak proizvodnje. S druge strane, zemlje koje više ovise o fosilnim gorivima ili imaju velike oscilacije u obnovljivima, poput Italije i Njemačke, završile su godinu s visokim neto uvozom.
Hrvatska u europskom kontekstu
Kada se promatra udio uvoza u potrošnji, Hrvatska s 26 posto spada u skupinu zemalja srednje razine ovisnosti o uvozu. Više uvoze Italija, Belgija, Mađarska i Njemačka, dok su Slovenija i Austrija, s više nuklearne i hidro proizvodnje, među neto izvoznicama.
Hrvatski elektroenergetski sustav je dobro povezan s okolnim tržištima, što omogućuje sigurnost opskrbe, ali i otvara pitanje energetske neovisnosti. U godinama kada hidroelektrane rade punim kapacitetom, Hrvatska čak može ostvariti i kratkotrajni izvoz, no dugoročno ostaje uvozno orijentirana zemlja.
Najveći izvoznici i uvoznici u Europi
Prema apsolutnim količinama, u 2024. godini najviše su izvozile Francuska i Švedska. Francuska je ostvarila rekordni neto izvoz od oko 89.800 GWh, dok je Švedska izvezla oko 33.400 GWh. Na suprotnoj strani ljestvice, Italija je s oko 51.000 GWh najveći uvoznik, a slijedi je Njemačka s oko 26.000 GWh.
Gledano po udjelu izvoza u potrošnji, Švedska prednjači s -27 posto, Francuska s -22 posto, dok su Slovenija, Norveška i Slovačka među zemljama koje također bilježe visoke izvozne viškove.
Zašto je trgovina strujom važna za Hrvatsku
Trgovina električnom energijom preko granica ključna je za stabilnost cijena i sigurnost opskrbe. Kada u jednoj zemlji opadne proizvodnja iz obnovljivih izvora, druga s viškom energije može nadomjestiti manjak. Primjerice, kad u Njemačkoj padne proizvodnja iz sunca, danski vjetar često pokriva razliku. Slična se ravnoteža događa i u srednjoj Europi, gdje Hrvatska sve češće uvozi električnu energiju kad domaći izvori ne mogu pokriti potrošnju.
Upravo ta povezanost omogućava da cijene na hrvatskom tržištu ostanu stabilnije nego što bi bile da se oslanjamo isključivo na vlastitu proizvodnju. No, dugoročno, stručnjaci upozoravaju da povećanje domaće proizvodnje, posebice iz obnovljivih izvora i pohrane energije, ostaje ključno za smanjenje ovisnosti o uvozu.
