Kina je početkom listopada dodatno pooštrila izvoznu kontrolu nad rijetkim zemnim elementima i povezanim tehnologijama, uključujući materijale za trajne magnete, supertvrde materijale i komponente za visokoenergetske baterije. Ograničenja proširuju režim licenci uveden na proljeće te ukazuju na to da se kategorije robe s dvostrukom – civilnom i vojnom – namjenom sve češće koriste kao instrument državne politike. Budući da Kina dominira u preradi rijetkih zemnih elemenata i proizvodnji magneta, učinak tih mjera već se odražava na niz industrija u EU-u – od proizvodnje automobila i vjetroturbina, pa sve do obrambenog i poluvodičkog sektora.
Što se promijenilo i zašto baš sada
Nova pravila zahtijevaju izvoznu dozvolu za znatno širi raspon materijala, opreme i tehnologija, s mogućnošću da se zahtjevi za “osjetljivu” krajnju uporabu odbiju ili rješavaju pojedinačno. Istovremeno, zabranjuje se tehnička suradnja kineskih tvrtki s inozemnim partnerima u strateškim područjima bez prethodnog odobrenja. Time se nadovezuje na ranije poteze iz 2023. i prve polovice 2025. (npr. germanij, galij, grafit), a signal je i prema SAD-u i Europskoj uniji uoči novih trgovinskih i političkih rundi. Kinesko Ministarstvo trgovine formalno se poziva na nacionalnu sigurnost i “standardne prakse” izvoznih kontrola, no industrija na Zapadu ove mjere tumači i kao polugu u tehnološkoj konfrontaciji.
Koliko je Europska unija izložena
Europa je u proteklim godinama smanjivala rudarsku ovisnost, ali i dalje ostaje visoko ovisna o kineskoj preradi rijetkih zemnih elemenata i proizvodnji magneta. Čak kad sirovine dolaze iz trećih zemalja, često se obrađuju u Kini, pa su europski proizvođači završnih proizvoda – električnih vozila, pogona vjetroturbina, precizne elektronike ili vojnih platformi – ovisni o kineskim licencama i rokovima isporuke. Prve posljedice novog režima već su vidljive: produljenje procedura, kašnjenja i porast troškova, osobito kod malih i srednjih dobavljača koji nemaju alternative u lancima opskrbe.
Koje opcije ima Europska unija
Bruxelles je najavio da će primijeniti “sve dostupne alate” ako ograničenja provedena od strane Kine potraju i ozbiljnije naruše industriju EU-a. Na stolu su tri glavne linije odgovora: prvo, diplomacija i koordinacija s G7 i SAD-om u cilju zajedničkog rješavanja uskih grla u izvoznoj kontroli; drugo, aktivacija novog instrumenta protiv prisile (Anti-Coercion Instrument) — prvi put u upotrebi — ako se utvrdi da Kina koristi izvoz u političke svrhe; i treće, ubrzanje diverzifikacije i razvoja domaćih kapaciteta unutar europskog okvira za kritične sirovine: sklapanje ugovora s partnerima (Kanada, Australija, Norveška), poticanje recikliranja i prerade unutar EU-a te potpora proizvodnji magneta izvan Kine. Nekoliko država članica već predlaže zajedničke javne nabave i “sidrene” ugovore o kupoprodaji kako bi novi europski projekti imali zajamčenu potražnju.
