Nuklearka
Njemačka vlada usvojila je akcijski plan kojim će do 2029. godine uložiti više od dvije milijarde eura u razvoj i istraživanje nuklearne fuzije. Cilj programa je potaknuti izgradnju prvog eksperimentalnog fuzijskog reaktora koji bi mogao proizvoditi električnu energiju na komercijalnoj razini.
Riječ je o jednom od najambicioznijih energetskih projekata u povijesti zemlje, a plan se temelji na partnerstvu između države, istraživačkih instituta i privatnih kompanija.
Zašto fuzija i zašto sada
Dok je Njemačka 2023. godine službeno ugasila posljednje nuklearne elektrane na nuklearni pogon, vlada u Berlinu sada se okreće nuklearnoj fuziji kao potencijalnom rješenju za dugoročnu energetsku neovisnost i klimatsku neutralnost.
Za razliku od klasične nuklearne energije, koja se temelji na cijepanju atoma (fisiji), fuzija spaja lake atomske jezgre — proces sličan onome koji se odvija u Suncu. Time se oslobađa golema količina energije uz minimalnu količinu radioaktivnog otpada i bez rizika od nuklearne nesreće.
Njemačka u fuziji vidi tehnologiju koja bi mogla dugoročno zamijeniti fosilna goriva i podržati europski cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Tehnološki izazovi i industrijski potencijal
Iako je riječ o velikom koraku naprijed, fuzijska energija i dalje predstavlja ogroman znanstveni i tehnički izazov. Ključno je postići tzv. energetski dobitak — trenutak kada reaktor proizvede više energije nego što je potrošeno na pokretanje reakcije.
Njemački istraživači rade na razvoju superprovodnih magneta, laserskih sustava i plazma-komora potrebnih za stabilno održavanje reakcije. Privatni sektor sve više sudjeluje u tom procesu — startupi poput Proxima Fusion i Marvel Fusion privukli su velika ulaganja i surađuju s državnim institutima.
Ako projekt uspije, Njemačka bi mogla postati europski centar fuzijske tehnologije, s potencijalom otvaranja tisuća novih radnih mjesta, razvoja novih industrija i jačanja energetske neovisnosti kontinenta.
Dugoročni ciljevi i skeptici
Vlada planira pokrenuti demonstracijski projekt fuzijskog postrojenja do kraja desetljeća, ali mnogi stručnjaci upozoravaju da komercijalna primjena ove tehnologije vjerojatno neće biti moguća prije sredine ili kraja 2030-ih godina.
Unatoč skepticima, Njemačka se pozicionira kao jedan od globalnih predvodnika u utrci za čistu energiju budućnosti. Dok svijet traži rješenja koja mogu zamijeniti naftu, ugljen i plin, fuzijska energija ostaje najambiciozniji — ali i najneizvjesniji — odgovor na pitanje kako osigurati održivu energiju za 21. stoljeće.
