Brisel EU
Inflacija u eurozoni u listopadu je pala na 2,1 posto, što je najniža razina u više od tri godine, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Iako se stopa inflacije gotovo izjednačila s ciljem Europske središnje banke (ESB) od 2 posto, predsjednica ESB-a Christine Lagarde poručila je da će banka zadržati oprez dok se ne potvrdi dugoročna stabilnost cijena.
Energija i hrana povukle cijene prema dolje
Pad inflacije rezultat je ponajprije smanjenja cijena energije i neprerađene hrane, dok su usluge i dalje ostale među glavnim izvorima pritiska na cijene. Prema podacima Eurostata, temeljna inflacija – koja isključuje promjenjive stavke poput energije i hrane – iznosi 2,7 posto, što pokazuje da troškovi u uslužnom sektoru i dalje rastu brže od prosjeka.
Najviše stope inflacije zabilježene su u Slovačkoj (3,9%), Hrvatskoj (3,7%) i Estoniji (3,6%), dok su najniže u Italiji (1,6%) i Belgiji (1,8%).
Europska središnja banka oprezna
Unatoč očekivanjima tržišta da bi uskoro moglo doći do smanjenja kamatnih stopa, Lagarde je istaknula kako je „još prerano“ za ublažavanje monetarne politike. Naglasila je da će ESB i dalje pomno pratiti kretanja na tržištu rada, rast plaća i troškove usluga prije nego što zaključi da je inflacija trajno pod kontrolom.
„Usporavanje inflacije svakako je ohrabrujuće, ali naš posao nije gotov. Moramo biti sigurni da se rast cijena neće ponovno ubrzati“, rekla je Lagarde na tiskovnoj konferenciji u Frankfurtu.
Rast gospodarstva i dalje slab
Iako su cijene usporile, gospodarski rast eurozone i dalje je skroman. U trećem tromjesečju zabilježen je rast od svega 0,2 posto, dok Njemačka i Francuska ostaju na rubu stagnacije. Analitičari upozoravaju da bi dugotrajno zadržavanje visokih kamatnih stopa moglo dodatno zakočiti investicije i tržište nekretnina.
Prema procjenama Europske komisije, inflacija bi do kraja godine mogla pasti ispod 2 posto, ali će oporavak gospodarstva ostati spor, uz slabiju potražnju i tek postupni rast realnih plaća.
Pogled unaprijed
Ekonomisti predviđaju da bi ESB mogao započeti ciklus smanjenja kamatnih stopa najranije u proljeće 2026. ako se trend usporavanja inflacije nastavi. Do tada će banka vjerojatno nastaviti s politikom „strpljivog praćenja“, kako bi zadržala povjerenje tržišta i spriječila prerano popuštanje monetarne stege.
Pad inflacije donosi olakšanje građanima i poduzećima, no Europska središnja banka i dalje poručuje — pobjeda nad inflacijom još nije osigurana.
