Europska svemirska agencija (ESA) dobila je rekordni trogodišnji proračun od 22,1 milijardu eura, što predstavlja povećanje od približno 30 posto u odnosu na prethodni ciklus. Odluka je donesena na sastanku ministara država članica u Bremenu i označava najveći financijski iskorak u povijesti agencije. Time Europa jasno poručuje da želi uhvatiti korak s vodećim svjetskim akterima u svemiru – ponajprije Sjedinjenim Državama i Kinom.
Glavni prioriteti ESA-e
Novi proračun obuhvaća širok spektar strateških ciljeva, a posebno se izdvajaju:
• razvoj raketa i lansirne infrastrukture za neovisni pristup svemiru
• misije istraživanja svemira – robotske i s ljudskom posadom
• promatranje Zemlje, klime i okoliša putem nove generacije satelita
• sigurnosni i obrambeni programi u svemiru, uključujući komunikaciju i navigaciju
Osnaživanjem lansirnih sustava, poput projekata Ariane 6 i Vega-C, Europa želi izbjeći ovisnost o vanjskim partnerima i potaknuti razvoj privatnih svemirskih kompanija u vlastitom ekosustavu.
Misije prema Mjesecu i vanjskim planetima
Jedan od najznačajnijih ciljeva u novom planu je aktivno sudjelovanje u misijama na Mjesec, ne samo kroz robotske letjelice nego i kroz buduće misije s astronautima. ESA planira uključivanje europskih astronauta u međunarodne lunarno-istraživačke programe te razmatra razvoj infrastrukture za dulji boravak na Mjesecu.
Također se razmatra istraživačka misija prema ledenom mjesecu Saturna, što pokazuje da ESA ne cilja samo kratkoročne projekte, već gradi dugoročnu viziju europske prisutnosti u dubokom svemiru.
Znanost, industrija i sigurnost
Rekordna ulaganja u svemirske programe imaju potencijalne učinke na više područja. Za znanost, otvaraju se nove mogućnosti istraživanja svemira, egzoplaneta i svemirske fizike. Za gospodarstvo, to je prilika za rast aero-svemirske industrije, startupa i inovacijskih projekata. Za sigurnost, Europa dobiva temelje za jačanje svojih obrambenih kapaciteta u svemirskom okruženju, uključujući zaštitu komunikacijskih mreža i nadzor.
Građanima bi put u svemir mogao donijeti i praktične koristi – od preciznijih satelita za vremenske prognoze i praćenja klime do poboljšane komunikacije i navigacije.
Europa pokazuje da više ne želi biti promatrač svemirske utrke – želi biti ravnopravan sudionik. S novim proračunom i jasnim ciljevima, započinje novo poglavlje europske svemirske politike.
