Donald Trump
Prema izvještajima DW-a i drugih medija, američka administracija pod vodstvom predsjednika Donalda Trumpa predstavila je novu Nacionalnu sigurnosnu strategiju (NSS) koja izaziva napetosti s europskim saveznicima. U službeno objavljenom dokumentu SAD potpuno preispituje trenutačne odnose s EU te kritizira Europu zbog niza pitanja, uključujući migracijsku politiku i percepciju „cenzure slobode govora“. Istovremeno se promovira jačanje suradnje sa zemljama koje Washington smatra ideološki bližima.
U nekim neslužbenim, procurjelim verzijama NSS-a koje su prenijeli mediji, navodi se da SAD planira intenzivirati suradnju s Italijom, Austrijom, Poljskom i Mađarskom „s ciljem odvraćanja od Europske unije“. To je opisano formulacijom o približavanju ovih država Sjedinjenim Državama kroz jačanje bilateralnih odnosa i podršku strankama, pokretima i intelektualnim krugovima koji zagovaraju suverenitet i „očuvanje tradicionalnih europskih vrijednosti“.
Međutim, Bijela kuća je negirala postojanje takvog alternativnog, privatnog ili klasificiranog dokumenta, navodeći da ne postoji druga, neobjavljena verzija NSS-a. U službeno objavljenoj strategiji SAD se ipak jasno razlikuje od ranijih adminstracija, ali ne sadrži direktan, formalni plan „izvlačenja država iz EU“.
Reakcije Europe i strah od uplitanja
Najviši europski dužnosnici oštro su reagirali na ove navode. Predsjednik Europskog vijeća António Costa upozorio je da bi bilo kakvo miješanje u unutarnje poslove Europe bilo neprihvatljivo i narušilo temelje savezništva. Francuska, Njemačka i druge članice istaknule su važnost transatlantske suradnje, ali i potrebu očuvanja europske autonomije i suvereniteta.
Austrijski kancelar jasno je odbacio ideju da bi njegova zemlja ili druge članice trebale napuštati EU, naglasivši važnost europske integracije za stabilnost i prosperitet. Ovakve reakcije pokazuju da je europski politički mainstream ujedinjen oko pozicije da su odnosi s SAD-om važni, ali da EU ne može dopustiti da se njena unutarnja struktura pretvara u predmet vanjskog diplomatskog pritiska.
Što stoji iza Trumpove kritike Europe
Trumpova administracija u dokumentu o SAD-ovoj nacionalnoj sigurnosti koristi oštre formulacije o Europi. Kritike se odnose na percepciju da su neke europske politike — poput migracijske politike ili postupanja s opozicijom — doveli do slabosti i opasnosti od „civilizacijskog izumiranja“. Takav je ton teško pao u Bruxellesu i među europskim državama koje vide NATO i EU kao ključne sigurnosne i političke okvire.
Pored toga, u strategiji se ističe podrška savezništvima s nacionalističkim ili euroskeptičnim strankama u Europi, koje vlasti u Washingtonu procjenjuju kao prirodne partnere u borbi protiv — kako navode — birokratske dominacije Brisela i „slabljenja radikalnih institucija“. Međutim, takav pristup u Europi izaziva strah od podrivanja europske kohezije i jedinstva, osobito u vrijeme kada su problemi poput rata u Ukrajini, energetske sigurnosti i gospodarskog oporavka prioriteti višestrukih država.
Realnost naspram medijskih navoda
Iako su procurjele informacije i medijski zapisi o navodnom planu da se „odvuku“ četiri članice iz EU senzacionalni, analitičari upozoravaju da je riječ prvenstveno o neslužbenim ili nepotvrđenim segmentima strateškog dokumenta, a ne o formalnoj politici objavljenoj u punoj NSS-ovoj verziji. Stvarna nacionalna sigurnosna strategija SAD-a, koja je formalno dostupna, ne sadrži eksplicitan plan istupanja ovih država iz Europske unije i specifične operativne korake usmjerene na to.
Trumpova retorika prema Europi, s jakim kritikama i jačanjem kontakata s određenim političkim akterima, očito predstavlja ideološki pomak u transatlantskim odnosima, ali ne znači automatski da se SAD sprema formalno inicirati izlazak članica iz EU.
