Unatoč desetljećima politika jednakih mogućnosti, europsko tržište rada i dalje pokazuje duboku razliku između karijera muškaraca i žena. Brojna istraživanja potvrđuju da majčinstvo ostaje jedan od glavnih faktora koji dugoročno utječu na zaposlenost, visinu plaće i profesionalni napredak žena, dok se kod muškaraca s djecom takvi negativni učinci uglavnom ne bilježe.
U prvim godinama nakon rođenja djeteta žene češće smanjuju radno vrijeme, prelaze na fleksibilne ili slabije plaćene poslove, ili privremeno izlaze s tržišta rada. Iako su ti izbori često predstavljeni kao osobne odluke, podaci pokazuju da su snažno uvjetovani strukturom tržišta rada i dostupnošću institucionalne podrške.
Pad zaposlenosti i razlika u plaćama
Statistike diljem Europske unije pokazuju da se stopa zaposlenosti žena osjetno smanjuje nakon dolaska djece, osobito u obiteljima s dvoje ili više djece. Istodobno se povećava razlika u plaćama između muškaraca i žena, koja se u mnogim državama najviše produbljuje upravo nakon majčinstva.
Razlog nije samo prekid rada, već i sporiji povratak na prethodnu karijernu razinu. Žene se češće vraćaju na pozicije s manje odgovornosti, slabijim izgledima za napredovanje i nižim prihodima. Taj efekt se s vremenom kumulira, što rezultira trajnim gubitkom prihoda kroz cijeli radni vijek, uključujući i niže mirovine.
Sektori u kojima je udar najjači
Najizraženiji pad bilježi se u sektorima s rigidnim radnim vremenom, visokim zahtjevima dostupnosti i manjkom fleksibilnih aranžmana. Profesionalne i menadžerske pozicije, koje često zahtijevaju dulje radne sate ili neprekidnu prisutnost, pokazuju se kao posebno nepovoljne za majke male djece.
S druge strane, sektori poput javnih službi, obrazovanja i zdravstva, koji nude veću stabilnost i predvidljivost, češće privlače žene nakon majčinstva. No takvi poslovi u prosjeku nude sporiji karijerni rast i niže plaće, što dodatno produbljuje ukupni rodni jaz.
Razlike među europskim državama
Iako je trend prisutan u cijeloj Europi, razlike među državama su znatne. Zemlje s razvijenim sustavima skrbi za djecu, dostupnim vrtićima i ravnomjernijom raspodjelom roditeljskog dopusta bilježe manji pad zaposlenosti žena nakon rođenja djece. Ondje gdje se briga o djeci i dalje pretežito smatra ženskom odgovornošću, negativni učinci na karijeru su znatno snažniji.
Posebno se ističe važnost sudjelovanja očeva u roditeljskom dopustu. U državama gdje muškarci češće koriste pravo na dopust, pritisak na žene je manji, a povratak na tržište rada brži i stabilniji.
Dugoročne posljedice za društvo i gospodarstvo
Rodna nejednakost nakon majčinstva ne pogađa samo pojedinke, već ima šire društvene i ekonomske posljedice. Gubitak kvalificirane radne snage, smanjena produktivnost i niži porezni prihodi samo su dio šire slike. Istodobno, trajni jaz u primanjima povećava rizik od siromaštva među starijim ženama.
Stručnjaci upozoravaju da se problem ne može riješiti isključivo individualnim prilagodbama žena. Ključ leži u strukturnim promjenama: dostupnijoj skrbi za djecu, fleksibilnijim radnim uvjetima, ravnomjernijoj podjeli roditeljskih obveza i promjeni poslovne kulture koja majčinstvo i dalje često percipira kao profesionalni teret.
Izazov koji ostaje otvoren
Unatoč zakonima o jednakosti i deklarativnoj podršci ravnoteži između privatnog i poslovnog života, podaci jasno pokazuju da majčinstvo u Europi i dalje nosi visoku profesionalnu cijenu. Dok se sustavi ne prilagode realnosti roditeljstva, rodna nejednakost na tržištu rada ostat će duboko ukorijenjena – ne kao iznimka, već kao pravilo.
