Trump najavljuje carine za zemlje koje posluju s Iranom

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će zemlje koje nastave poslovati s Iranom biti suočene s carinom od 25 posto na robu i usluge koje izvoze u Sjedinjene Američke Države. Najava predstavlja značajnu eskalaciju američkog pritiska na Teheran, ali i na države koje održavaju gospodarske veze s Iranom.

Trumpova poruka objavljena je bez detaljnog pravnog okvira ili preciznog objašnjenja načina provedbe, no jasno je naznačila smjer američke politike u odnosu na Iran i njegove međunarodne partnere. Carina bi se primjenjivala neizravno, kroz opterećenje uvoza iz zemalja koje nastave trgovinsku suradnju s Teheranom.

Sigurnosni kontekst

Najava dolazi u razdoblju pojačanih napetosti oko Irana, obilježenih unutarnjim nemirima, gospodarskim problemima i dugotrajnim sporovima s Washingtonom. Američka administracija godinama koristi sankcije i trgovinska ograničenja kao ključni alat pritiska, nastojeći dodatno izolirati Iran na međunarodnoj sceni.

U tom okviru, carine predstavljaju nastavak politike koja nadilazi izravne bilateralne sankcije i prelazi na sekundarne mjere usmjerene prema trećim državama. Cilj je smanjiti iranske izvore prihoda i obeshrabriti druge zemlje od održavanja ekonomskih veza s Teheranom.

Potencijalni učinci na globalnu trgovinu

Mjera bi mogla imati značajne posljedice za globalne trgovinske tokove, osobito za države koje imaju razvijene gospodarske odnose s Iranom. Među njima su zemlje Azije i Bliskog istoka koje uvoze iransku naftu ili sudjeluju u infrastrukturnim i energetskim projektima.

Ako se carine doista uvedu u predloženom obliku, dio tih država mogao bi se naći pred izborom između pristupa američkom tržištu i nastavka suradnje s Iranom. Takva situacija povećava rizik od trgovinskih napetosti, ali i mogućih protumjera ili sporova na međunarodnoj razini.

Reakcije i neizvjesnosti

Međunarodne reakcije zasad su oprezne, uz izraženu zabrinutost zbog jednostranih poteza koji mogu narušiti postojeće trgovinske sporazume i dodatno destabilizirati globalno gospodarstvo. Pojedine države već upozoravaju da bi ovakav pristup mogao predstavljati presedan u korištenju carina kao političkog sredstva.

Istodobno, ostaje nejasno kako će se mjera konkretno provoditi, koji će se kriteriji koristiti za utvrđivanje „poslovanja s Iranom” te hoće li postojati iznimke ili prijelazna razdoblja.

Carine kao alat vanjske politike

Trumpova najava potvrđuje trend u kojem se trgovinska politika sve otvorenije koristi kao produžetak vanjske i sigurnosne strategije. Carine se u tom kontekstu ne primjenjuju samo radi zaštite domaće industrije, nego i kao sredstvo političkog pritiska na strane vlade.

Takav pristup može kratkoročno povećati američki utjecaj, ali dugoročno nosi rizik slabljenja multilateralnih trgovinskih pravila i dodatne fragmentacije globalnog ekonomskog poretka. Kako će se ova najava pretočiti u konkretne mjere i kakve će posljedice imati u praksi, postat će jasnije u mjesecima koji slijede.