Je li američka strategija prema Iranu više od pritiska na nuklearni program?
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da su Sjedinjene Američke Države započele “velike borbene operacije” protiv Irana, uz obrazloženje da je cilj zaštititi Amerikance uklanjanjem “neposrednih prijetnji” koje pripisuje iranskom režimu. Uz to je naglasio namjeru da se Iranu onemogući stjecanje nuklearnog oružja te poručio da će SAD “uništiti” iranske nuklearne i vojne kapacitete.
U isto vrijeme Izrael je objavio da je izveo “preventivni udar” na Iran, nakon čega su zabilježene eksplozije u Teheranu. Ubrzo su se u Izraelu oglasile sirene, a izraelska vojska potom je priopćila da je identificirala projektile lansirane iz Irana prema Izraelu.
Koordinirani udari i ključna poruka Washingtona
Prema navodima iz izvještaja, izraelska operacija bila je koordinirana sa Sjedinjenim Državama. Trumpova izjava o “velikim borbenim operacijama” predstavlja politički i strateški iskorak jer formalizira američko sudjelovanje u napadima, a pritom ga uokviruje kao obranu od “neposrednih prijetnji”.
Takva formulacija ima dvostruku funkciju: prema domaćoj publici opravdava uporabu sile kao preventivnu zaštitu, a prema vani šalje signal o spremnosti na eskalaciju. U ovoj fazi, međutim, ostaje otvoreno kako Washington definira “neposrednost” prijetnje i koje su operativne granice najavljene kampanje.
Izraelski “preventivni udar” i ciljevi na terenu
Izraelski ministar obrane opisao je napad kao potez “za uklanjanje prijetnji”, bez dodatnih detalja. U izvještaju se navodi da su izraelski udari bili usmjereni na “režimske i vojne ciljeve”, uključujući balističke projektile, te na simbole vlasti i obavještajne mete. Kao jedna od lokacija spominje se područje u blizini ureda iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, uz napomenu da nije bilo jasno je li se ondje nalazio. Također se navodi tvrdnja iranskog dužnosnika da Hamenei nije u Teheranu te da je premješten na sigurnu lokaciju.
Ovakav opis meta sugerira širi spektar ciljeva: ne samo vojno odvraćanje, nego i udar na komandno-političku infrastrukturu te simboličke točke režima.
Iranski odgovor: Projektili prema Izraelu
Nakon udara, izraelska vojska priopćila je da su iz Irana lansirani projektili prema Izraelu, zbog čega su se sirene oglasile u više područja. Izraelsko ratno zrakoplovstvo, prema navodima, djeluje kako bi presrelo prijetnje i po potrebi uzvratilo udarima.
Ovo je klasična dinamika eskalacije: napad koji se tumači kao preventivan prelazi u fazu odmazde i protudjelovanja, gdje raste rizik pogrešne procjene, širenja ciljeva i uključivanja dodatnih aktera.
Trumpov poziv Irancima: prijelaz s odvraćanja na politički cilj
Najosjetljiviji element u izvještaju je Trumpov javni poziv Irancima da “preuzmu svoju vladu”, odnosno da sruše “islamski klerikalni režim” u Teheranu. Takva izjava nadilazi okvir pritiska na nuklearni program i prelazi u domenu političke transformacije, odnosno promjene vlasti.
U komunikacijskom smislu to mijenja prirodu operacije: čak i ako se vojno tvrdi da je cilj obrana i sprječavanje nuklearne prijetnje, politička poruka sugerira ambiciju koja se može tumačiti kao poticanje promjene režima. Time se sužava prostor za deeskalaciju jer druga strana sukob može doživjeti kao egzistencijalnu prijetnju.
Unutarnja struktura moći u Iranu i ograničenja “adresiranja” režima
Izvještaj podsjeća da je iranski predsjednik Masoud Pezeshkian “siguran”, ali i naglašava da ključna moć u Iranu pripada vrhovnom vođi, koji kontrolira vojsku, pravosuđe i ključne segmente vanjske politike. Ta činjenica je bitna za procjenu američke strategije: pritisak usmjeren na “režim” ne pogađa homogenu strukturu, nego složeni sustav u kojem formalne funkcije i stvarna moć nisu iste.
Drugim riječima, političke poruke upućene “vladi” mogu imati ograničen učinak ako se centri odlučivanja nalaze drugdje, dok vojni udari na “režimske ciljeve” nose rizik destabilizacije bez jasne političke alternative.
Zatvaranje zračnog prostora i prekidi komunikacija: ratni režim u realnom vremenu
Izrael i Iran zatvorili su zračni prostor za civilne letove, a izvještaj navodi i prekid mobilnih usluga u Iranu. Irak je također zatvorio svoj zračni prostor. Takve mjere ukazuju da akteri očekuju daljnju eskalaciju i žele smanjiti ranjivost civilne infrastrukture te kontrolirati informacijski prostor.
Ovo je i indikator da se sukob prelijeva iz domene “ograničenih udara” prema širem stanju izvanredne sigurnosne pripravnosti.
