Hotelska soba ilustracija
U jednoj od najnovijih istraga koje provodi Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), dvojica bivših dužnosnika Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske optužena su za zlouporabu položaja i lažiranje putnih troškova. Prema optužnici podignutoj 24. srpnja 2025., radi se o manipulaciji hotelskim računima čime su, između ostaloga, pronevjerena sredstva iz državnog proračuna i fondova Europske unije.
Lažni troškovi za stvarna putovanja
Slučaj obuhvaća razdoblje od srpnja 2020. do kraja listopada 2024., tijekom kojeg su optuženi dužnosnici, zaduženi za organizaciju instalacije sigurnosne opreme u hrvatskim diplomatskim misijama, putovali službeno u inozemstvo. Međutim, kako navodi EPPO, u čak 24 slučaja priloženi su fiktivni hotelski računi koji su uključivali lažne podatke o cijenama, datumima i korisnicima smještaja.
Ova dokumentacija potom je korištena za opravdanje isplate troškova putovanja koji su im refundirani – djelomično iz državnog proračuna, a djelomično iz EU fonda poznatog kao Instrument za unutarnju sigurnost (ISF).
Šteta vraćena – ali odgovornost ostaje
Ukupna šteta za proračun iznosila je oko 26.000 eura. Prema priopćenju EPPO-a, obojica optuženih vratila su potpuni iznos štete, no time nisu izbjegli kazneni progon. Kako navode iz ureda europskog tužitelja, povrat sredstava ne mijenja činjenicu da je došlo do ozbiljnih povreda u korištenju javnog novca.
Ovaj slučaj pokazuje da se čak i pojedinačni slučajevi zlouporabe sredstava – ako uključuju EU fondove – tretiraju s punom ozbiljnošću i mogu završiti kaznenim progonom.
Europska razina nadzora
EPPO je u ovom predmetu djelovao na temelju svog mandata za zaštitu financijskih interesa Europske unije. Istraga je uključivala prikupljanje dokumentacije, forenzičku analizu putnih naloga i interne dokumente MVP-a. Suradnja s hrvatskim pravosuđem i revizorskim tijelima također je bila ključna za brzo podizanje optužnice.
Iako su počinitelji vratili sredstva, kazneni procesi i dalje teku te se očekuje ročište tijekom jeseni 2025. godine. U slučaju presude, kazna može uključivati novčane sankcije, ali i zabranu rada u javnom sektoru.
Znak za druge institucije
Ovaj slučaj postavlja važno presedansko pitanje za sve državne institucije koje koriste sredstva EU – čak i manji iznosi podložni su reviziji i sankcijama ako je njihova uporaba sumnjiva. U trenutku kada se Europska unija suočava s povećanim nadzorom nad fondovima, posebno u državama članicama gdje su prijavljene nepravilnosti, ovakve istrage šalju jasnu poruku: zlouporaba europskog novca više neće biti bez posljedica.
