Schengen
Četrdeset godina nakon potpisivanja Schengenskog sporazuma, proslavu slobodnog kretanja zasjenjuje činjenica da sve veći broj država članica drži privremene kontrole na unutarnjim granicama. Prema ovogodišnjem Izvješću o stanju Schengena 2025., područje bez graničnih provjera i dalje funkcionira, ali u režimu čestih iznimaka koje se opravdavaju terorističkim prijetnjama, organiziranim kriminalom i neregularnim migracijama.
Nova pravila: dulje trajanje i stroži nadzor
Revidirani Schengenski granični kodeks (na snazi od 10. srpnja 2024.) precizira kada i kako države mogu privremeno vratiti kontrole na unutarnjim granicama — kao krajnju mjeru i uz proporcionalnost. U predvidivim situacijama kontrole se uvode na ograničeno vrijeme, uz obvezu obavješćivanja Komisije i drugih država. U slučaju hitnosti, mogu se aktivirati odmah, ali uz stroge rokove. Ključna novost je gornja granica trajanja: u pravilu do dvije godine, a u velikim iznimnim okolnostima moguće je dodatno produljenje do jedne godine (u polugodišnjim koracima), uz pojačano izvješćivanje i evaluaciju na razini EU.
Tko danas kontrolira koga (kolovoz 2025.)
Praksa 2025. pokazuje široku primjenu iznimaka u nizu država članica i pridruženih zemalja Schengena:
- Slovenija je produljila kontrole na granici s Hrvatskom i Mađarskom do 21. prosinca 2025. uz obrazloženja o prijetnjama organiziranog kriminala i terorizma.
- Italija je produljila kontrole prema Sloveniji do 18. prosinca 2025., pozivajući se na sigurnosne rizike i pritisak na balkanskoj ruti.
- Njemačka je sredinom kolovoza produžila režim na više kopnenih granica za još šest mjeseci, uz isticanje smanjenja irregularnih ulazaka i borbe protiv krijumčarenja; dio najava i analitičkih pregleda upućuje da će pojedine mjere ostati na snazi i u 2026.
- Francuska je produžila provjere prema susjedima do 31. listopada 2025. zbog terorističkih prijetnji i sekundarnih migracija.
- Danska i Norveška drže specifične režime (osobito u lukama i na ključnim kopnenim koridorima) do jeseni 2025., dok je Poljska 3. kolovoza produljila kontrole prema Njemačkoj i Litvi do 4. listopada.
- U pojedinim slučajevima (npr. Nizozemska krajem 2024.) uvedene su ciljane kontrole protiv trgovine ljudima i krijumčarenja, uz periodična produljenja.
U administrativnim pregledima (npr. EY, Fragomen) sredinom ljeta bilježi se da desetak država Schengena paralelno provodi neku vrstu unutarnje provjere, s rokovima koji u pravilu istječu u jesen i zimu 2025. (uz očekivana nova produljenja).
Zašto se kontrole vraćaju
Obrazloženja su slična diljem Unije: Teroristička prijetnja, organizirani kriminal (posebice krijumčarenje ljudi i oružja), sekundarna kretanja unutar EU te pritisci na sustave azila. Pojedine države navode i zaštitu kritične infrastrukture ili pojačane sigurnosne režime tijekom velikih događaja. Schengenski kodeks nalaže da se takve mjere uvode kao posljednja opcija, ciljano i vremenski ograničeno, a Komisija i Vijeće kroz Schengenski ciklus pojačavaju nadzor, traže analize rizika i redovita izvješća, uz ocjenu postoji li blaža alternativa (pojačani policijski nadzor, zajedničke ophodnje, razmjena podataka).
Učinci na putnike i gospodarstvo
Za većinu putnika Schengen i dalje znači putovanje bez zaustavljanja, ali kontrole na pojedinim prijelazima donose kašnjenja, povremene kolone i obvezu da se uz sebe nosi valjana identifikacija. Prijevoznici upozoravaju na troškove zbog zastoja, posebice na Alpsko-jadranskim i baltičkim koridorima. S druge strane, države koje provode mjere tvrde da su učinci ciljani i proporcionalni te da su manje narušavajući od alternativnih scenarija.
Rekonstrukcija ili korekcija?
Komisijin Izvještaj o stanju Schengena 2025. zaključuje da je “bezgranični prostor” i dalje strateška okosnica EU — uz upozorenje da svaka iznimka mora ostati doista privremena i provjerljiva, a zlouporaba iznimaka spriječena kroz stroži nadzor i jasnije rokove. Paralelno s time teku tehničke reforme (npr. modernizacija nadzora granica, interoperabilnost informacijskih sustava), a politička poruka ostaje ista: Schengen nije “ukinut”, ali se testira — i to na svakom prijelazu gdje “privremeno” predugo postaje pravilo.
