Zelena energija
Europa proživljava značajan val transformacije u energetskom sektoru: Obnovljivi izvori, električna mobilnost i tehnologija skladištenja energije sve više preuzimaju središnje mjesto. No, pitanje opstanka u globalnoj utrci leži ne u manjku talenta, nego u sustavskim nedostacima koji usporavaju rast perspektivnih startupa.
Europa kaska, ali ima potencijala
Posljednji europski tehnološki IPO s vrijednošću od preko 100 milijardi eura potjecao je iz kompanije SAP, i to još davne 1972. godine. U međuvremenu su se Sjedinjene Države i Kina pretvorile u sile kroz startup unicorn kompanije poput Tesle, Nvidije i BYD‑a s istaknutim utjecajem na tržište energije i električne mobilnosti. Europa je, unatoč talentu, zaostala zbog nedostatka infrastrukture, kapitala i pravovremene regulative koje startupovima omogućuju rast i industrijalizaciju.
Vjetar u leđa – “tihi bum” u ulaganjima
Europski energetski sektor bilježi rekordne investicije u obnovljive izvore, infrastrukturu za punjenje električnih vozila i skladišne kapacitete. Vlade sve više nude poticaje i regulatorna olakšanja, čime privlače investitore i potiču domaće inovacije. No izazovi ostaju – osiguravanje strateških sirovina poput litija i kobalta, razvoj pametnih mreža i otpornost energetskog sustava, sve su to prepreke koje traže urgentno rješenje.
Tehnologije koje mijenjaju igru
- Pametne mreže i skladištenje energije dobivaju prioritet, uz direktnu integraciju obnovljivih izvora i komercijalne baterije.
- Valna (oceanska) energija dobiva potporu u Europi; u 2024. postavljeni su novi uređaji u Hrvatskoj, Portugalu i drugim državama, uz rast investicija u ovaj sektor.
- Europski financijski programi, poput Horizon Europe i inovacijskog fonda, podržali su više od 300 milijuna eura projekata valne i plimne energije, dok se otvara prostor za izgradnju morskih parkova koji kombiniraju sunčevu, vjetro i valnu tehnologiju.
EU strategija: Revolucija u tišini
Europska komisija je pokrenula višestruku strategiju kojom nastoji ojačati poziciju u čistoj energiji i AI tehnologijama, kroz financijska ulaganja u vodik, baterije i modernizaciju elektroenergetskih mreža. Program Horizon Europe za 2025. predvidio je budžet od 636,6 milijuna eura za te ključne segmente.
Istovremeno, EIT (Europski institut za inovaciju i tehnologiju) nastavlja uspješno poticati startup zajednicu: dosad je podržano gotovo 10.000 projekata, lansirano više od 2.450 proizvoda, a svaki uloženi euro u prosjeku je prinesao 5,6 eura povrata.
Trendovi u praksi
- Europska kompanija iz Poljske istaknula se u 2025. kao najbrže rastuća tvrtka u Europi, zahvaljujući uvozu solarnih panela i snažnoj tržišnoj potražnji.
- Startupi poput njemačkog Pulsetrainja rade na inovacijama u domenu baterijskog upravljanja za električna vozila, uz više od 6 milijuna eura prikupljenih sredstava za razvoj.
- Estonski Skeleton Technologies ubrzao je istraživanje grafenskih superkondenzatora i dobio preko 300 milijuna eura investicija za širenje proizvodnih kapaciteta i komercijalizaciju.
Što ovo znači za Europu?
Oproštaj od fosilnog razdoblja ne ide lagano, ali Europa je u solidnoj poziciji da postane lider u zelenoj revoluciji. Uz pametnu politiku, investicije i inovativne startupove, energetika može postati “novo zlato”, ali zahtijeva ubrzani prijelaz ka digitaliziranoj, decentraliziranoj i stabilnoj energetskoj budućnosti.
