EuroStack
Dvadeset godina nakon što je “učinak Bruxellesa” (eng. Brussels effect) postao globalna krilatica za sposobnost Europske unije da pravilima oblikuje svjetska tržišta, danas se sve češće spominje njegov negativni pandan – Brussels defect. Taj pojam označava pretjerano oslanjanje na regulaciju kao glavni alat političkog utjecaja, što više ne daje rezultate u sve nestabilnijem geopolitičkom okruženju. U tom okviru nastaje prijedlog EuroStack – desetogodišnji plan stvaranja suverene europske digitalne infrastrukture s ukupnim ulaganjem od oko 300 milijardi eura.
Od “efekta” do “defekta”
U doba kada su multinacionalne kompanije dobrovoljno prihvaćale europske standarde kako bi pristupile jedinstvenom tržištu EU-a, takav model donosio je stvarne rezultate. Međutim, s povratkom globalne geopolitičke polarizacije i sve snažnijim natjecanjem između SAD-a i Kine, regulacija bez tehnološke moći više nije dovoljna. EU danas ovisi o američkim digitalnim platformama, cloud uslugama i modelima umjetne inteligencije, uz dodatne pravne rizike zbog zakona kao što je američki Cloud Act, koji potencijalno ugrožava suverenitet nad podacima europskih korisnika.
Što predlaže EuroStack
EuroStack je sveobuhvatan prijedlog za razvoj neovisne digitalne infrastrukture u Europi. Obuhvaća ulaganja u:
- proizvodnju poluvodiča i napredne čipove,
- razvoj europskog oblaka i zajedničkih podatkovnih prostora,
- umjetnu inteligenciju razvijenu unutar EU-a (“suvereni AI”),
- otvorene standarde i sustave kibernetičke sigurnosti.
Planom je predviđeno 10 godina ulaganja u ukupnom iznosu od oko 300 milijardi eura, s početnim fondom od 10 milijardi eura za potporu start-upovima i ubrzanu komercijalizaciju. U fokusu su i pametna javna nabava, zaštita strateških podataka i promicanje domaćih rješenja kroz jasne regulatorne i tržišne poticaje.
Zašto više nije dovoljno “samo regulirati”
Bez vlastitih čipova, AI modela i digitalne infrastrukture, EU gubi sposobnost da nameće standarde drugima i da učinkovito upravlja vlastitim rizicima. Prelazak na model koji istodobno razvija regulaciju i industrijske kapacitete postaje nužan. To uključuje veće financijske injekcije, povezivanje istraživačkog sektora i industrije, te snažniju podršku domaćim inovatorima u ranim fazama razvoja.
Preduvjeti i prepreke
Ključni preduvjeti uključuju:
- prioritet za europska rješenja u javnoj nabavi kada je riječ o cloudu i obradi podataka,
- specijalizirane europske projekte od zajedničkog interesa (IPCEI) za čipove, umjetnu inteligenciju i kvantne tehnologije,
- jedinstvena pravila za upravljanje podatkovnim prostorima u zdravstvu, mobilnosti i industriji,
- ranije tržišne poticaje za domaće pružatelje digitalnih usluga.
No, tri su ključne prepreke: nedostatak kapitala, fragmentacija tržišta i odljev talenata. Investicije u “duboku tehnologiju” zahtijevaju dugoročan horizont i velike iznose kapitala, a europski financijski sustav teško prati potrebe inovativnih tehnoloških poduzeća. Pritom nacionalne razlike u regulativi dodatno usporavaju integraciju tržišta, dok mnogi talentirani stručnjaci odlaze u SAD zbog boljih uvjeta.
Partnerstva, ne izolacija
Zagovornici EuroStacka naglašavaju da cilj nije “tehnološko odvajanje” od SAD-a ili Kine, već stvaranje održive neovisnosti u ključnim slojevima infrastrukture. Time bi EU postala sposobna birati partnere, a ne biti na njih prisiljena zbog nedostatka vlastitih rješenja. Suradnja s globalnim akterima ostaje poželjna – ali pod uvjetima koji štite europske interese i suverenitet.
