Devet država članica Europske unije usprotivilo se prijedlogu Europske komisije koji bi trebao ubrzati prelazak velikih korporativnih voznih parkova na vozila s niskim ili nultim emisijama. Koaliciju predvodi Poljska, a pridružile su joj se Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Italija, Latvija, Slovačka i Rumunjska.
Te države ne odbacuju dekarbonizaciju prometa, ali tvrde da Bruxelles ide predaleko ako prijelaz želi provesti obveznim kvotama. Umjesto regulacije traže poticaje, tehničku pomoć, razmjenu dobrih praksi i veću fleksibilnost za države koje još nemaju dovoljno razvijenu infrastrukturu za električna vozila.
Što predlaže Europska komisija?
Europska komisija predložila je uredbu o čistim korporativnim vozilima kako bi povećala udio električnih i drugih vozila s niskim emisijama u flotama velikih poduzeća. Prijedlog se odnosi na velika poduzeća i predviđa da od 2030. određeni udio novih registracija službenih automobila i kombija mora biti s nultim ili niskim emisijama. Ciljevi bi se razlikovali po državama članicama.
Korporativna vozila važna su jer čine oko 60 posto novih registracija automobila u EU-u i do 90 posto registracija kombija. Komisija smatra da upravo taj segment može najbrže pogurati tržište električnih vozila i kasnije povećati ponudu rabljenih električnih automobila za građane.
Prema prijedlogu, do 2030. bi se za velike flote uvodili ciljevi koji uključuju vozila s niskim emisijama, poput plug-in hibrida, te podcilj za vozila s nultim emisijama, odnosno baterijska električna i vodikova vozila. U dokumentu koji osporava prijedlog navodi se da bi okvirno oko 69 posto novih kupljenih vozila trebalo biti niskoemisijsko, dok bi oko 45 posto trebalo biti potpuno električno ili na vodik, uz razlike među državama.
Države traže poticaje, ne prisilu
Devet vlada tvrdi da obvezne kvote mogu narušiti konkurentnost i povećati troškove poslovanja. Njihov je argument da se prijelaz na električne flote mora ubrzati, ali ne istim tempom u svim državama.
Razlike među članicama su velike. Neke imaju gustu mrežu punionica, razvijeno leasing tržište, povoljne porezne poticaje i snažnije elektroenergetske mreže. Druge još nemaju dovoljno punionica, administrativne kapacitete ili mrežnu infrastrukturu za masovno širenje električnih flota.
Zato protivnice prijedloga traže okvir koji bi državama omogućio da same biraju mjere, umjesto da se uvode strogi ciljevi koji bi se, prema njihovu mišljenju, mogli pretvoriti u teret za gospodarstvo.
Strah od udara na mala i srednja poduzeća
Iako se prijedlog formalno odnosi na velika poduzeća, devet država upozorava da bi posljedice mogle pogoditi i mala i srednja poduzeća. Razlog je leasing.
Mnoge manje tvrtke ne kupuju vozila izravno, nego ih uzimaju kroz leasing ili najam. Ako se obvezni ciljevi nametnu leasing kompanijama, države upozoravaju da bi se ti troškovi i uvjeti mogli preliti na njihove male klijente. Prema dokumentu, oko 80 posto automobila koje koriste mala i srednja poduzeća nije kupljeno izravno, nego dolazi kroz takve modele financiranja.
Ekološke organizacije traže još ambiciozniji pristup
S druge strane, organizacije za čisti promet tvrde da bez obveznih ciljeva neće biti dovoljno brzog pomaka. Transport & Environment navodi da su poslovni automobili i kombiji povezani s 59 posto novih registracija i velikim dijelom potrošnje nafte, pa upravo taj segment vidi kao ključan za smanjenje europske ovisnosti o uvozu nafte.
Prema toj argumentaciji, poticaji dosad nisu bili dovoljni, osobito u velikim tržištima poput Njemačke, Španjolske, Italije i Poljske. Zato zagovornici strožih pravila tvrde da je uredba potrebna kako bi se probila tržišna inercija.
Sigurnost i kritične službe kao dodatni argument
Devet članica traži i izuzeća ili veću fleksibilnost za posebna vozila, hitne službe, kritičnu infrastrukturu i sustave javne pripravnosti. Njihov je stav da zelena tranzicija ne smije ugroziti operativnu spremnost, posebno u sadašnjoj geopolitičkoj situaciji.
To znači da bi vozila vezana uz hitne intervencije, sigurnost, obranu, energetsku infrastrukturu ili civilnu zaštitu trebala imati poseban tretman, jer se od njih traži dostupnost, brzina i pouzdanost u kriznim uvjetima.
