Bugarski premijer Rosen Željazkov podnio je ostavku zajedno sa svojom vladom nakon višesedmičnih masovnih prosvjeda. Odluka je objavljena svega nekoliko minuta prije nego što je parlament trebao raspravljati o izglasavanju nepovjerenja. Kriza dolazi neposredno uoči planiranog uvođenja eura 1. siječnja 2026., što političku situaciju čini dodatno osjetljivom.
Prosvjedi su eskalirali nakon predstavljanja nacrta državnog proračuna za 2026., kojim su trebali porasti doprinosi za mirovine i porezi na dividende. Iako je vlada ubrzo povukla prijedlog pod pritiskom nezadovoljstva, prosvjedni val nastavio je rasti zbog šireg ogorčenja javnosti, ponajprije zbog percepcije raširene korupcije i slabe učinkovitosti vlade.
Prosvjedi kao izraz šireg nezadovoljstva
Demonstracije su u nekoliko navrata okupile desetke tisuća ljudi, osobito u Sofiji. Sudionici su zahtijevali ne samo povlačenje financijskih mjera nego i ostavku vlade te raspisivanje novih izbora. Prosvjede su obilježila i brojna upozorenja da politički akteri bliski vlasti imaju neprimjeren utjecaj na institucije te da država ne uspijeva provoditi reforme vladavine prava.
Predsjednik Rumen Radev, koji se distancirao od vlade, javno je podržao prosvjedne zahtjeve i ocijenio političku situaciju neodrživom. Njegova izjava dodatno je pojačala pritisak na vladu, koja se prethodnih mjeseci već suočila s nekoliko pokušaja izglasavanja nepovjerenja.
Korupcija i politička nestabilnost kao trajni problemi
Bugarska se već godinama nalazi među najlošije rangiranim državama EU kada je riječ o percepciji korupcije. Posljednjih nekoliko godina obilježio je niz izbora i neuspješnih pokušaja stabilizacije vladajućih koalicija. Vlada premijera Željazkova bila je manjinska i krhka od samog početka, uz stalne optužbe za nedostatak transparentnosti i utjecaj moćnih interesnih skupina.
Povlačenje proračuna trebalo je smiriti tenzije, no prosvjednici su ostali na ulicama, ističući da problem nije jedan dokument nego čitav sustav upravljanja. Upravo je taj osjećaj dubinskog nepovjerenja u institucije bio ključni okidač za zahtjeve za potpunom promjenom političkog smjera.
Ulazak u eurozonu pod sjenom političke krize
Ostavka vlade dolazi u jednom od najvažnijih trenutaka za Bugarsku — neposredno pred planirano uvođenje eura. Iako se formalni proces ne bi trebao zaustaviti, politička nestabilnost baca sjenu na ključne pripreme. Zemlji predstoji imenovanje privremene ili tehničke vlade i priprema novih izbora, dok istodobno treba održati vjerodostojnost pred europskim institucijama.
Ulazak u eurozonu trebao je biti simbol ekonomske zrelosti i konsolidacije, no aktualni događaji pokazuju koliko je politička scena i dalje ranjiva. U isto vrijeme, europski partneri pozorno promatraju situaciju, svjesni da se reformski napredak ne može odvajati od stabilnosti institucija i povjerenja građana.
